Bilten: Upravljanje za konkurentnost: početni izveštaj o ekonomskom upravljanju u Srbiji, 2025

Dragi naši prijatelji, saradnici i partneri,

Delimo sa vama bilten za prvi kvartal 2026. godine, u kome se bavimoprivredom koja na prvi pogled pokazuje nešto bolji rezultat nego tokomprošlogodišnjeg usporavanja, ali bez znakova širokog i održivog oporavka. Izapreliminarne stope rasta od 3,0% sve jasnije se vidi iscrpljenost razvojnogmodela koji je dugo počivao na javnoj potrošnji, velikim projektima i uskomkrugu izvoznih sektora, dok domaći privatni sektor i dalje nema dovoljnosnažan oslonac za novi investicioni i produktivni zamah.

U CEVES Opservatoriji pokazujemo da rast u prvom kvartalu ne počiva naširokom oporavku privrede, već na ograničenim izvorima: rastu zarada(naročito u javnom sektoru) i penzijama, EXPO-u, izvozu motornih vozila,rudarstvu i zalihama. Posebno zabrinjava to što se oporavak još ne vidi uinvesticijama, prerađivačkoj industriji i domaćim MSP, upravo u delovimaprivrede koji bi morali da nadomeste slabljenje dosadašnjih pokretača rasta.

Međutim, aktuelna ekonomska politika nastavlja da podriva konkurentnost.

U CEVES Stavu ukazujemo da najnovije izmene pravila za donošenje propisanisu tehničko ubrzanje evropskog usklađivanja, već zaobilaženje javnosti, kao iozbiljan udar na stručnost i profesionalnost javne uprave. Time se slabi upravoono što bi trebalo da bude osnova evropskog puta Srbije: odgovornoodlučivanje, obrazložene javne politike i institucije koje rade u javnom interesu.

 

                               CEVES Opservatorija

Početak 2026. naizgled donosi nešto višu stopu rasta, ali slabije izgledeza budući rast. Nakon što je rast BDP-a usporio sa 3,9% u 2024. na 2,0% u2025. godini, delimični oporavak na 2,2% u Q4 nije označio povratak snažnijemrastu privatne privrede. Ako fleš procena od 3,0% za Q1 2026. nije precenjena,ona odražava isti obrazac. Rast se i dalje zasniva na realnom rastu zarada itekućoj javnoj potrošnji, EXPO i stambenoj izgradnji, kao i na nekoliko velikihizvoznih oslonaca, pre svega povezanih sa Stellantisom, Zijinom i gumarskimSDI. Ostatak privrede stagnira ili usporava.

Javni izdaci i realne zarade nastavile su da podstiču potrošnju, stambenutražnju i infrastrukturne projekte. Međugodišnje fiskalno popuštanje u Q12026 (mereno kroz primarni deficit bez plaćanja za Rafale i kapitalnih rashoda)iznosilo je oko 1,2% kvartalnog BDP-a, odnosno oko 250 miliona evra. To jerezltat rasta tekuće potrošnje od 14,3%, uz rast rashoda za zarade, penzije,robu i usluge u rasponu 10-16%. Realne zarade su u januaru i februaru porasle8,5% međugodišnje, delom zbog zarada javnog sektora i realnog povećanjaminimalne zarade od oko 10%, a delom zbog i dalje nerešenih neusklađenostiponude i tražnje na tržištu rada. Ovo je uticalo na najveći rast realnog prometau maloprodaji u poslednjih 7 kvartala (8%). Stambena tražnja je takođe ostalasnažna, uz rast stambenih kredita stanovništvu od preko 60% međugodišnješesti kvartal zaredom. Zajedno sa kapitalnim rashodima države vezanim zaEXPO i investicijama EPS-a i EDS-a, ovo u najvećoj meri objašnjava rastinvesticija od 8,9% u Q4 2025. Sličan trend nastavlja se i u Q1 2026.

Privatne investicije najjasnije pokazuju da oporavka nema. Noviinvesticioni krediti preduzećima, posle rasta od 46,2% u 2024, usporili su na13,0% tokom 2025. godine, i gotovo stali u Q4 2025, da bi u Q1 2026 pali začak 18,9% međugodišnje. U slučaju MSP pad je iznosio 23,7%. SDI su sekretale istim smerom. Prilivi su 2025. pali 34%, a u januaru i februaru 2026. bilijoš skoro 30% niži međugodišnje. Dodatno, oporavak investicija iz EU iprerađivačke industrije u velikoj meri je prividan budući da se u najvećoj meri radi o kineskim kompanijama (Linglong i Ziđin) koje imaju sedište u Holandiji.Najave novih SDI za 2026. takođe se uglavnom svodi na manje kineskeinvesticije u automobilske i EV povezane delatnosti, dok strani dobavljači izradno intenzivnih sektora nastavljaju da najavljuju zatvaranja i smanjenjeaktivnosti.

Razmenjivi deo privrede pokazuje koliko je konkurentnost Srbije postalausko zasnovana. Nastavljajući trend iz Q4 2025, ukupna industrijskaproizvodnja pala je 0,8% u Q1 2026, a prerađivačka industrija 0,4%. Kada seisključi pad izvoza električne energije, robni izvoz porastao je 9,1%, ali jegotovo ceo rast došao iz nekoliko oslonaca. To su Stelantis, proizvodnja gumau stranom vlasništvu, izvoz povezan sa Ziđinom i ostali osnovni metali. Kada seovi oslonci izdvoje, ostatak industrije u najboljem slučaju stagnira ili oscilira, dokproizvodnja tekstila, odeće i nameštaja nastavlja da slabi. Izvoz usluga jetokom 2025. imao stabilizujuću ulogu, pre svega kroz poslovne usluge, dok jeIKT postepeno usporavao. Ipak, izvoz usluga pao je 1,7% u januaru i februaru,sada uz stagnaciju poslovnih usluga i IKT-a.

Tržište rada pokazuje kako se pritisak na konkurentnost prenosi nazaposlenost. Zarade su nastavile da rastu brže od produktivnosti, ausporavanje rasta jediničnih troškova rada u 2025. došlo je pre svega krozprilagođavanje broja zaposlenih, a ne kroz rast produktivnostiU Q1 2026.registrovana zaposlenost pala je blago ukupno, ali je u prerađivačkoj industrijismanjena 3,3%. Prijavljene potrebe poslodavaca za radnicima pale su 22% umartu, dok je broj korisnika naknade za nezaposlenost porastao 13%. Budućida je Srbija već izgubila troškovnu konkurentsku prednost u odnosu na svezemlje CIE, održivi rast (zarada) može da dođe samo iz rasta produktivnosti.Ipak, fokus ekonomske politike i dalje je pretežno drugde, na merama kojenastavljaju da podrivaju konkurentnost umesto da je jačaju.

                                  CEVES Stav

Nove Uredbe — novo izigravanje usklađivanja sa EUacquis

CEVES poziva sve zainteresovane za dobro upravljanje Srbijom da seusprotive nedavno donetim izmenama uredaba o procesu donošenja novihpropisa i javnih politika („propisa“ u daljem tekstu). Tim izmenama Vlada jesebe oslobodila obaveze da nove propise izlaže javnim konsultacijama kao i daih podnosi na ocenu Republičkom sekretarijatu za javne politike (RSJP). Oslobađanje važi „samo“ za slučajeve kad se propis tiče „usklađivanja sapravom EU”, što suštinski može biti skoro sve što može da se menja upropisima. Daleko od „praktičnog rešenja" na evropskom putu kakim sepredstavlja, ovo je početak završne faze uništavanja profesionalne državneuprave — koju vlast sprovodi iz sopstvenih, dakako praktičnih, razloga.

Reč je o taktici kojom se snažno proširuje prostor za samovolju vlasti, odnosnou kom će ona moći da nas dovodi pred svršen čin. Pogledajmo slučaj „Mrdićevih zakona” o tužilaštvu. Te su mere bile toliko ne-demokratske i ne-evropske da je EK pokrenula Venecijansku komisiju da ubrzano da mišljenje naiste. O tom mišljenju se sad raspravlja kroz pogrešnu proceduru, i premda jemišljenje neuobičajeno detaljno i direktivno—teško je verovati da će se svebitne stvari vratiti u pređašnje stanje. Najteže će biti ono najvažnije — da se sviprofesionalni i vredni tužioci koji su radili na osetljivim predmetima u TOKu,vrate na iste.

Dakle, mišljenje „Evrope“ može da zakrpi krčag, ali mleko će ostati prosuto. Akoove Uredbe ostanu punovažne, ni civilno društvo ni RSJP, neće moći na vremeda upozore na problematične propise. Pod „problematičnim“ ne mislimo samona ne-demokratičnost, već i na niz mogućih „iskrenih“ grešaka i neusklađenostina koje danas RSJP i civilno društvo ukazuju pre nego što naprave štetu.RSJP nije bilo koja institucija. On je verovatno najvažniji, a svakako jedinstvenirezultat skoro decenije i po napora — i znatnih EU sredstava — uloženih da seunapredi rad uprave u Srbiji, a pogotovo da se izgradi „centar vlade” bez kojegozbiljnog upravljanja državom ne može da bude. Sama EU je nebrojeno putaistakla „značaj snažne uloge kontrole kvaliteta Republičkog sekretarijata zajavne politike i drugih institucija centra vlade”. Nadam se da će stoga što preprepoznati da ovim manevrom režim značajno podiže temperaturu lonca u komnas već deceniju, kao žabe, kuva. Ukoliko Uredbe ostanu na snazi, prvareformska tekovina koja će se izgubiti biće sam RSJP — iz njega će preostaliprofesionalci početi da otiču. Biće to prva, ali sigurno ne i jedina.

Još o ovome, a za odličnu analizu adv. Đorđa Vukotića kliknite ovde.— Kori Udovički

Predstavljanje prvog CEVESovog izveštaja o ekonomskom upravljanju i paneldiskusija

CEVES je 16. aprila 2026. godine predstavio izveštaj „Upravljanje zakonkurentnost: polazna ocena ekonomskog upravljanja“, izrađen uz podrškuDelegacije Evropske unije u Srbiji. Reč je o prvom CEVES izveštaju ove vrste,u kojem se ekonomsko upravljanje u Srbiji sagledava kroz prizmukonkurentnosti, odnosno kroz sposobnost privrede da ostvaruje širokozasnovan rast produktivnosti i da izdrži konkurentske pritiske u procesupribližavanja Evropskoj uniji. Izveštaj je najpre objavljen na sajtu na samomkraju 2025. godine, a predstavljen u aprilu 2026. kao polazna ocena u okvirušireg istraživačkog ciklusa koji će CEVES nastaviti kroz godišnje izveštaje. Radna narednom izdanju je već započet uz ponovnu podršku Delegacije Evropskeunije u Srbiji.Izveštaj analizira prvi podkriterijum funkcionalne tržišne ekonomije, ekonomskoupravljanje, i njegove efekte na konkurentnost, produktivnost i održivost modelarasta Srbije. Metodološki, analiza kombinuje uporedno praćenje konvergencijeSrbije ka EU, sektorsku analizu produktivnosti i razmenjivih delatnosti,razmatranje makroekonomskih i realnih pokazatelja, kao i budžetsku analizujavnih rashoda i instrumenata podrške privredi. Detaljnu metodologiju možetevidetiovde. Glavni nalaz je da je Srbija tokom prethodne decenije ostvarilamakroekonomsku stabilizaciju i postepeno približavanje EU, ali da je tajnapredak ograničen sporim rastom produktivnosti, posebno u sektorima nakojima počivaju izvozna i dugoročna konkurentnost. Izveštaj ukazuje na to dase dosadašnji model rasta u prevelikoj meri oslanjao na javne investicije, subvencionisane strane direktne investicije i rad niže cene, dok su domaćiprivatni sektor, tehnološko unapređenje i mala i srednja preduzeća ostalinedovoljno podržani. Takva kombinacija politika stvara rizik od „proizvedeneholandske bolesti“, odnosno rasta troškova i cena bez dovoljno snažnog rastarealne produktivnosti, čime se postepeno narušava konkurentska prednostSrbije, a koja je nastala kao rezultat grešaka u vođenju ekonomske politike.Preporuke izveštaja usmerene su na mere koje mogu neposredno da unapredetransparentnost, podršku izvozu i MSP sektoru, praćenje javnih investicija ikvalitet ekonomskog upravljanja, kao i na pripremu šireg institucionalnogzaokreta ka modelu rasta zasnovanom na produktivnosti. Izveštaj možete pogledati ovde.

Nakon predstavljanja izveštaja održana je panel diskusija koju je moderiraoprof. dr Branko Radulović, a u kojoj su učestvovali akademik Pavle Petrović,prof. dr Miodrag Jovanović, dr Kori Udovički, prof. dr Jasna Atanasijević i drAndrej Bartosiewicz iz Delegacije Evropske unije u Srbiji. Diskusija je istaklajednu od ključnih poruka izveštaja: bez vladavine prava, koja uključuje ne samonezavisno pravosuđe već i profesionalan, autonoman i odgovoran rad institucijaizvršne vlasti, Srbija ne može da pokrene rast produktivnosti i istinski razvojdomaće privrede potreban za izlazak iz ćorsokaka dosadašnjeg modela rasta.Ključna poruka panela bila je da Srbija mora da napravi razvojni zaokret, odrasta zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi i selektivnoj podršci ka ekonomiji kojapočiva na produktivnosti, domaćem preduzetništvu i jednakim pravilima igre.Kako je istakao Pavle Petrović, rast zasnovan na „velikom zapošljavanju jeftineradne snage” i investicijama male dodate vrednosti „nije dugoročno održiv”.Miodrag Jovanović naglasio je da bez inkluzivnih institucija nema „bazičnejednakosti pred zakonom”, dok je Kori Udovički poručila da se za vladavinuprava mora usmeriti pažnja ne samo na pravosuđe, već i na upravu. U istomduhu, Jasna Atanasijević istakla je da reforme zahtevaju da se državnislužbenici osposobe da ocene koji je cilj propisa i kakav se efekat od njihočekuje. Andrej Bartosiewicz je ocenio da transparentnost državne pomoćismanjuje prostor za posebne dogovore sa pojedinačnim kompanijama. Samotakav model može obezbediti da rast Srbije bude ne samo brži, već pravedniji,otporniji i zasnovan na stvaranju stvarne domaće vrednosti.

Vaš CEVES Tim

Kori Udovički, Pavle Medić, Ivona Janović, Dušan Kovačević, Velibor Tatić,Vojislav Stojanović i Jana Stanković

Podeli:

Vesti