Indeks ekonomskog raspoloženja i njegove komponente po zemljama regiona

Grafikoni konkurentnosti realnog sektora Srbije

 

Kako privreda tako i potrošači vide da je zenit tekućeg privrednog oporavka Srbije iza nas—od pozicije najboljeg „ekonomskog raspoloženja“ u regionu koju je držala tokom pandemije do jula 2021, Srbija pada na poziciju najnižeg raspoloženja posle najpogođenije Severne Makedonije, naročito od januara.

Srbija je bila jedna od zemalja koja je prednjačila u post pandemijskom oporavku, ali i zemlja u kojoj je pad ekonomskog raspoloženja počeo i pre rata u Ukrajini

Percepcije sektora kretale su se u suprotnim pravcima, pa su tako sektori prodaje i usluga uspeli da zadrže na relativno visokom nivou, dok su oštriji pad doživeli sektori industrije, građevinarstva i „sektor“ potrošača. I ako je raspoloženje potrošača uspevalo da ostane na zavidnom nivou tokom čitavog perioda korone, ono je od jula 2021 naglo počelo da opada i dostiglo nivo –6,8% što je njegova najniža vrednost od  septembra 2017.  Raspoloženje u sektorima industrije i građevinarstva naglo je  počelo da opada sa  počekom invazije na Ukrajinu. Ovakav razvoj događaja u ova dva sektora može se povezati sa naglim rastom cena energenata, građevinskog i repromaterijala kao i sa problemima u lancima snabdevanja.  Oba sektora negativno doprinose ekonomskom raspoloženju i nalaze se na nivou od -2%, odnosno -7%. Tri sektora sa negativnim predznakom govore o tome da više od pola privrede percipira  trenutno stanje kao gore nego uobičajeno. Sa druge strane, raspoloženje u sektorima prodaje i usluga uspeva da se zadrži na visokom nivou od 8,7 odnosno 10,8% i tako pozitivno doprinesu kompozitnom indeksu ekonomskog raspoloženja Srbije.

Indeks se trenutno nalazi na nivou od 96,10% što je njegova najniža vrednost od kraja 2020. godine.

Stanje u drugim zemljama, možete pogledati grafikonu ispod izborom zemlje koja vas zanima, a za detalje kliknite ovde.

Podeli:

Vesti
CEVES Bilten maj 2026 - Ekonomski izazovi

Budžetska rezerva u Srbiji: netransparentan kanal za diskreciono trošenje javnog novca

Analiza CEVES-a pokazuje da je upravljanje tekućom budžetskom rezervom u Srbiji izrazito netransparentno.  U užem obuhvatu od oko 8 milijardi dinara sredstava neposredno raspoređenih iz tekuće budžetske rezerve, čak 72% sredstava raspoređeno je preko Generalnog sekretarijata Vlade, dok za više od polovine stavki nije moguće utvrditi ni kom budžetskom programu pripadaju.

CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska politika koja može da sesprovede

Srbija će CBAM test možda i položiti, ali je od prave zelene industrijske politike i dalje daleko. Regulativa koja se odnosi na CBAM i domaću cenu ugljenika usvaja se, iako u rokovima koji su za kompanije veoma napeti. Najveći deo potrebnog okvira već postoji, ali pojedina podzakonska rešenja i praktične procedure i dalje nedostaju. Kratkoročno, najveći problem biće verifikacija podataka koje kompanije dostavljaju EU kupcima i deklarantima. Dugoročno, ključni izazovi su nedovoljno razvijena (zelena) industrijska politika i neuverljiv tempo energetske tranzicije, dok se mogućnost uključivanja EPS-a u sistem ekvivalentan EU ETS-u nadvija kao velika horizontalna pretnja privredi, domaćinstvima i javnim finansijama.

CEVES Bilten maj 2026 - Ekonomski izazovi
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.