Pozitivan sentiment MSP za narednih pet godina ne prate planovi za investicije

Investicije MSP u Srbiji u odnosu na prosek EU drastično su manje, kaže Pavle Medić, ekonomista u CEVES-u u intervjuu za Bloomberg Adria Srbija, i dodaje da MSP investira tek 5% BDP-a u poređenju sa 10% koliko je to u EU.
Analiza investicija MSP u Srbiji

Investicije MSP u Srbiji u odnosu na prosek Evropske unije (EU) drastično su manje, kaže Pavle Medić, ekonomista u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES) u intervjuu za Bloomberg Adria Srbija, i dodaje da MSP investira tek 5 odsto BDP-a u poređenju sa 10 odsto koliko je to u EU.

“Zaključno sa oktobrom, nekih 35% je pad investicionih kredita sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) u odnosu na 2021, i nekih 15% u odnosu na 2022. godinu. Palo je zaduživanje za investicione kredite velikih kompanija, ali nešto manje, nekih dvadesetak odsto realno. Međutim, taj pad investicionih kredita MSP sektora u ovom slučaju ne znači puno kao informacija, jer MSP 80% svojih investicija finansira iz sopstvenih izvora.”

CEVES-ov MSP Kompas indeks, koji prati konkurentnost domaćeg sektora, pokazuje da mnogo faktora utiče na niske investicije.

“Pre svega, njihova podinvestiranost je rezultat njihove generalno slabe sklonosti da investiraju. Čak i kada posmatrate preduzeća koja imaju dobar sentiment za narednih pet godina, neke solidno ambiciozne planove, to ne prate investicije. Kada posmatramo interne faktore, pre svega je tu prethodno navedena činjenica da se 80% investicija finansira iz sopstvenih izvora, a jako je teško oslanjati se i brzo rasti i investirati ukoliko se oslanjate na sopstvene izvore, i da ne kažem koliko je štetno gomilati tolike rezerve koje se u tom trenutku ne obrću. To nas dovodi do toga da ne možemo da tvrdimo sa sigurnošću da rast kamatnih stopa kod nas ima neki preterani uticaj na investicije, jer da je tako, kamatne stope su doskoro bile dva ili tri odsto, pa investicije nisu bile visoke”, navodi Medić.

Ako pogledamo bruto dodatu vrednost po zaposlenom kao indikator biznis sentimenta, ona je kod MSP znatno ispod onoga što bismo očekivali za ovaj nivoa razvoja Srbije, a Medić kaže i da produktivnost najviše koči podinvestiranost.

“Ona se krije iza svih uzroka koje MSP kompas pokazuje, dakle, to je slaba primena novih tehnologija, nizak nivo inoviranja i i dalje spora zelena transformacija. Dakle, potrebne su investicije u fizički kapital, u nove tehnologije, to su sve stvari koje pratimo indeksom, a one su zasad, recimo, upola niže nego kada su u pitanju uporedive zemlje EU. Bilo da pričamo o ERP-u i CRM-u ili, još gore, kada pričamo o robotizaciji, automatizaciji kao procesima koji su, pogotovu za Srbiju, pa i za sve privrede Zapadnog Balkana, i te kako značajne. Takođe, inovacije i stvaranje novih rešenja, morali bi da budu na znatno višem nivou”, kaže on.

Kada je u pitanju najveći izazov i najveći prioritet za MSP sektor u 2024, Medić kaže da 60% ovog sektora ima veliki problem da pronađe adekvatne kadrove i dodaje da je prioritet zelena transformacija. “Obaveze iz međunarodnih sporazuma nam se približavaju, a naša preduzeća, čini se, opet prema rezultatima indeksa, sve manje na to obraćaju pažnju. Imam osećaj kao da se računa na neko odlaganje ovih obaveza.”

Podeli:

Vesti
CEVES Bilten maj 2026 - Ekonomski izazovi

Budžetska rezerva u Srbiji: netransparentan kanal za diskreciono trošenje javnog novca

Analiza CEVES-a pokazuje da je upravljanje tekućom budžetskom rezervom u Srbiji izrazito netransparentno.  U užem obuhvatu od oko 8 milijardi dinara sredstava neposredno raspoređenih iz tekuće budžetske rezerve, čak 72% sredstava raspoređeno je preko Generalnog sekretarijata Vlade, dok za više od polovine stavki nije moguće utvrditi ni kom budžetskom programu pripadaju.

CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska politika koja može da sesprovede

Srbija će CBAM test možda i položiti, ali je od prave zelene industrijske politike i dalje daleko. Regulativa koja se odnosi na CBAM i domaću cenu ugljenika usvaja se, iako u rokovima koji su za kompanije veoma napeti. Najveći deo potrebnog okvira već postoji, ali pojedina podzakonska rešenja i praktične procedure i dalje nedostaju. Kratkoročno, najveći problem biće verifikacija podataka koje kompanije dostavljaju EU kupcima i deklarantima. Dugoročno, ključni izazovi su nedovoljno razvijena (zelena) industrijska politika i neuverljiv tempo energetske tranzicije, dok se mogućnost uključivanja EPS-a u sistem ekvivalentan EU ETS-u nadvija kao velika horizontalna pretnja privredi, domaćinstvima i javnim finansijama.

CEVES Bilten maj 2026 - Ekonomski izazovi
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.