
Pod senkom nadstrešnice: Klimavi temelji srpskog privrednog rasta
Protesti sigurno nisu bili glavni krivac za usporavanje privrednog rasta u prvom kvartalu ove godine, ali su ogoleli činjenicu da on poslednjih godina stoji na sve slabijim temeljima.

Protesti sigurno nisu bili glavni krivac za usporavanje privrednog rasta u prvom kvartalu ove godine, ali su ogoleli činjenicu da on poslednjih godina stoji na sve slabijim temeljima.

Delimo sa vama bilten za prvi kvartal 2025 – koji, pored kratkog pregleda najvažnijih ekonomskih trendova u Srbiji i EU, donosi i naše osvrte na ključne izazove koji oblikuju privrednu i političku klimu, kao i aktivnosti CEVES-a u ovom periodu.

Vreme je da privreda Srbije prestane da bude „plašljiva zverka“, kakvom ju je Forbes s pravom ocenio u svom tekstu od petka. Pod „privredom“ se misli na one koji nisu deo režimske klijentele.

Objavljena je studija „Osnaživanje ekonomija Zapadnog Balkana: Atraktivnost i transparentnost državne pomoći u regionu“ čiji je cilj da ispita vrste, iznose i mere državne pomoći koje vlade šest zemalja Zapadnog Balkana pružaju domaćim i stranim kompanijama, s ciljem podsticanja inovacija, tehnološkog napretka, produktivnosti i drugih faktora.

Na isteku tekuće godine, sa vama delimo novogodišnji bilten – koji uz čestitke, nade i lepe želje, sadrži i brzi pregled ekonomskog stanja i očekivanja u Srbiji i Evropskoj uniji, kao i sažeti pregled ključnih CEVES-ovih aktivnosti i partnerstava u 2024. sa pogledom unapred. Koristimo ovu priliku i da izrazimo snažnu podršku studentima i građanima koji kroz proteste zahtevaju da institucije počnu da rade svoj posao – pošteno.

MSP suočavaju s izazovima koji prevazilaze njihove kapacitete. Ovi izazovi ne samo da ugrožavaju njihov opstanak već i ograničavaju njihov potencijal da doprinesu privrednom rastu i stvaranju radnih mesta.

Predloženi visok nivo javnih investicija ne garantuje njihov kvalitet – ni u pogledu izvedenih radova, ni doprinosa rastu BDP-a i poboljšanju kvaliteta života, kaže za Danas Nemanja Šormaz.

“Nizak nivo domaćih privatnih investicija posledica je dva ključna faktora – jedan se tiče države, a drugi samog MSP sektora”, kaže u razgovoru za Bloomberg Adria Nemanja Šormaz, direktor CEVES-a.

U organizaciji Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) i USAID-ovog Projekta Velika mala privreda, i uz podršku Privredne komore Srbije,

SVI PUTEVI VODE KA MSP Privredni rast u Srbiji u 2023. godini procenjen je na 2,5%, dok se u 2024.

Evropska komisija je u novembru 2023. godine pripremila Novi plan rasta za Zapadni Balkan (u nastavku teksta Plan), koji treba

Da bismo brže konvergirali ka EU, potrebno je više domaćih investicija. Mala i srednja preduzeća u Srbiji kao najbitniju stvar koju država može da uradi za njih navode vraćanje poreskog kredita.

Da bi značajna ulaganja koja Srbija ovih dana čini bila održiva (kako u smislu trajnosti poželjnih efekata, tako i u kontekstu očuvanja životne sredine) i da bi koristila svim građanima Srbije, ohrabrila ih da ovde ostaju i ulažu, “povukla” i one koji nisu “politički povezani” ili su čak zapostavljeni i zaostaju — neophodan je Plan razvoja.

Kada bi se omogućilo da poreski kredit iznosi 50% investicije to bi državu koštalo 300 do 400 miliona evra godišnje. To nije malo para, ali efekat bi bio rast privatnih investicija za 40% u srednjem roku od 5 godina.

Iako državni zvaničnici žustro demantuju tvrdnje da država diskriminiše domaće male investitore, situacija u realnosti deluje drugačije. Pavle Medić objašnjava da direktna podrška u vidu subvencija i indirektna kroz poreske zakone idu u korist isključivo velikim firmama.

“Glavne prepreke za rast izvoza u MSP sektoru leže u podinvestiranosti i nedostatku radne snage, a ključni problem je investicioni ambijent”, poručuje u razgovoru za Biznis.rs direktor CEVES-a Nemanja Šormaz.

Pavle Medić i Lazar Ivanović za NIN pišu o planu Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027. “Ova zamisao, koju ćemo za potrebe ovog teksta nazvati „plan“, iako ga nikada nismo videli, još jedan je u nizu marketinških trikova bez adekvatnog uporišta u zakonu i realnosti. Upravo iz tog razloga kritikovaćemo ga sa institucionalnog aspekta, kao i iz ugla njegove ekonomske svrsishodnosti.”

Posle nekoliko meseci hibernacije ponovo je u teatru apsurda počela da se daje predstava o litijumskom čudu. Dve činjenice. Prva: Srbija je zemlja sa jednom od najviših stopa korupcije na evropskom kontinentu – gori su samo BiH, Belorusija i Ukrajina. Druga: projekat Jadar je za Srbiju veliki izazov.

Investicije MSP u Srbiji u odnosu na prosek EU drastično su manje, kaže Pavle Medić, ekonomista u CEVES-u u intervjuu za Bloomberg Adria Srbija, i dodaje da MSP investira tek 5% BDP-a u poređenju sa 10% koliko je to u EU.

Suština poruke koju želimo da pošaljemo sa našeg skupa MSP100 EXPO jeste da se mala i srednja preduzeća najbolje razvijaju ako se razvijaju ljudi, a ljudi se razvijaju uz razvoj MSP ako obrazovni sistem radi za njih, a ne za obezbeđivanje posla ljudima sa zastarelim profilima.