Nova Vlada Republike Srbije da se fokusira na pravi plan razvoja: održiv i namenjen svim građanima i privredi Srbije (naročito MSP)

Da bi značajna ulaganja koja Srbija ovih dana čini bila održiva (kako u smislu trajnosti poželjnih efekata, tako i u kontekstu očuvanja životne sredine) i da bi koristila svim građanima Srbije, ohrabrila ih da ovde ostaju i ulažu, “povukla” i one koji nisu “politički povezani” ili su čak zapostavljeni i zaostaju — neophodan je Plan razvoja.  Pozivamo vlasti da se izrada takvog Plana nađe u ekspozeu novog/e Predsednika/ce Vlade Srbije, a odgovornost za sprovođenje Agende 2030 i Plana da bude jasno naznačena kao nadležnost jednog organa u Zakonu o ministarstvima. Takav Plan mora biti zasnovan na najširem dijalogu u društvu i poštovati vrednosti Agende UN 2030—što će obezbediti i da se u njegovo središte stave interesi MSP. Za početak: ukidanje diskriminacijie MSP u primeni poreskog izuzeća na investicije.

Imajući u vidu obavezu Republike Srbije da primeni Agendu 2030 kao razvojnu strategiju Ujedinjenih nacija i započete aktivnosti na pripremi Plana razvoja Republike Srbije, a s obzirom na predstojeći izbor nove Vlade i pripremu njenog programa rada, Platforma za opštedruštveni dijalog “Održivi razvoj za sve” danas je iznela predlog da nova Vlada Republike Srbije efikasno, transparentno i posvećeno nastavi aktivnosti usmerene na pripremu i donošenje Plana razvoja Republike Srbije.

Plan razvoja je hijerarhijski najviši dokument razvojnog planiranja čije je donošenje obavezno na osnovu Ustava Republike Srbije i od ključnog je značaja za usklađivanje strateškog pristupa u svim oblastima društvenog i ekonomskog života. Upravo Plan razvoja treba, kao krovni dokument, da uključi reforme koje se sprovode u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji i procesa realizacije ciljeva održivog razvoja kroz Agendu 2030.

Kori Udovički, predsednica UO i glavna ekonomistkinja Centra za visoke ekonomske studije (CEVES), je, na današnjoj konferenciji za medije Platforme “Održivi razvoj za sve”, objasnila da je suština Agende 2030 u realizaciji tri stuba razvoja – društvenog, odnosno razvoja ljudi; ekonomskog, odnosno razvoja privrede; i ekološkog – u smislu očuvanja i zaštite životne sredine.

“Srbija se, kao i oko 180 drugih država u svetu, obavezala na sprovođenje Agende 2030. To ne podrazumeva da se u obzir uzima samo rast BDP-a koji je čisto ekonomski pokazatelj, pa i on samo kao prosek, već da se vodi računa o sveukupnom razvoju onoga što čini naše živote, živote svih i svakog građanina. To je potrebno za održanje globalne zjaednice, i u interesu je svih nas”, rekla je Udovički.

Kako je objasnila, Plan razvoja Republike Srbije potreban je da se ne bi propustila prilika da se trenutak u kome se nalazimo – u kome postoji privredni rast i rast prosečnih plata i zaposlenosti – iskoristi za suštinsku dobrobit društva i svih ljudi u Srbiji. “Prosečni BDP zaista već neko vreme raste, nadomešćuje se ono što je upropašćeno devedestih, konačno postoji prava domaća mala privreda, ali ne postavlja se pitanje da li sada investicije koristimo da bi išle u korist održivosti i boljitka što većeg broja građana Srbije. Šta vredi da imamo privredni rast ako se ljudi sa idejama, pogotovo iz malih mesta, ljudi koji bi mogli da doprinesu oporavku svojih sredina, iz njih iseljavaju ili prodaju svoju firmu onog trenutka kad ona dostigne određenu veličinu? Kako da iskoristimo ovu priliku u korist celog društva? To je pitanje na koje bi ovakav plan odgovorio, a to je moguće samo ako se zaista svi ti ljudi, svi drugi, relevantni činioci uključe”, rekla je Udovički.

Održiv ekonomski razvoj preduslov je i potpora za održivost i u dimenzijama društvenog razvoja i zaštite životne sredine, jer ekonomska osnaženost vodi ka otvorenosti za ispunjavanje svih ciljeva Agende 2030. “Moramo da razvijamo sposobnost domaće privrede da izvozi, da je ona ta koja vuče razvoj napred. U slučaju naše zemlje to su mala i srednja preduzeća. U Srbiji postoji oko 500 izvoznika koji izvoze više od 3-4 miliona evra godišnje, kao i blizu 100 čiji je godišnji izvoz 10 miliona evra i više. Uz poslovni ambijent koji im ide u prilog, takvih firmi bi moglo da bude višestruko više. A ipak, Srbija je jedina zemlja u Evropi u kojoj postoji izuzeće za porez na profit kada ga investirate, ali ne za mala i srednja preduzeća, već samo za velika, koja su najčešće strana. Nemamo ništa protiv stranaca, ali moramo priznati da je problem što ta sredstva ne ostavljamo našoj domaćoj maloj i srednjoj privredi u cilju njenog daljeg razvoja. Zato smo pokrenuli inicijativu za vraćanje ovog poreskog kredita, koji je, inače, postojao do 2013. godine”, poručila je Udovički. 

Govoreći o razvojnim planovima, Udovički je pomenula nedavno predstavljeni plan Srbija 2027 Expo: Skok u budućnost koji predviđa visoke stope rasta i prosečne plate, ali javnost zapravo još uvek nije imala priliku da se upozna sa njim. ”Taj plan još uvek nismo videli kao dokument. Poput plana investicija “Srbija 2025”, on možda i nije napisan. Ako i jeste, nije prošao nikakav dijalog u društvu i stručnoj zajednici, da budemo sigurni i znamo kao društvo da smo napravili svoj najveći napor da to stvarno bude ono što se najavljuje. Bez takve provere, bez dijaloga, to je marketinški plan. Postoje i programi ekonomskih reformi koji se na tri godine donose u dijalogu sa Evropskom komisijom. To su temeljniji dokumenti, ali pretpostavka je Evropske unije da se oni zasnivaju na nekakvoj dugoročnijoj viziji, na proverenim potrebama društva. Međutim, to u Srbiji naravno nije slučaj jer mi nemamo jedan dugoročniji plan i viziju”, rekla je Kori Udovički.

Ilustrujući praktičan primer nedostatka dugoročnog plana, Udovički je podsetila na havariju koju je EPS u jesen 2021. godine pretrpeo u svojoj termoelektrani u Kostolcu. “Razlog te havarije je bio što se prethodnih nekoliko godina nije ulagalo u iskopavanje otkrivke. Od tada do danas Srbija je platila najmanje milijardu i po evra za tu grešku “zbog lošeg planiranja”. Fantastično je da Srbija može da izdrži takvu grešku, a da je mi kao građani ne osetimo odmah, ali zamislimo u šta je sve ta 1,5 milijarda mogla da se uloži i sa njome da se postigne? Umesto toga, pitajmo se kakvi nas sve neplaćeni računi očekuju u budućnosti zbog toga što danas razvoj planiramo isto kao što je EPS planirao svoj rad?”, podvukla je Udovički.        

Snimak konferencije za medije Platforme Održivi razvoj za sve pogledajte ovde

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *